Prièati o Sani, njenim
izvorima, kanjonu, svježini i neprocjenjivom kvalitetu i okusu pitke
vode,prièati o bogatstvu koje ovaj prirodni rezervat nudi,prièati o znaèaju za
ljude i život planete koji ova ljepotica pruža-moglo bi se beskrajno dugo. Ono
šte se dešava iza finsijskih kulisa i
mutno planira sa ovom rijekom i to na njenom izvoru, zaprepašæuje svakog
normalnog èovjeka.
Dana 23.oktobra tekuæe godine u Donjim Vrbljanima održana je javna rasprava o studiji gradnje hidroelektrane ,,Medna,, na samom izvoru rijeke Sane.Taènije 200 metara nizvodno od izvora, predviðena je gradnja zaustavne brane, koja bi vodu usmjerila kroz tunel ispod brda do sela Vrbljani, gdje je na izlazu planirano postrojenje za proizvodnju 2,2 megavata struje.Kanjon u dužini od 3 kilometra bio tako ostao prazan i pust. Kanjon koji sada impresionirajuæe podsjeæa na Taru, Kolorado i nudi moguænosti raftinga, kanjoninga, sportskog ribolova i mnogo drugih rekreativnih zanimanja, ostao bi bez vode.Mještani i svi koji bi Sanu saèekivali iz cijevi glomaznih energetskih postrojenja, više nebi mogli da je piju.
Javna raspraa je okupila prepunu školsku uèionicu zainteresovanih graðana
udruženja i organizacija iako je zakazana radnim danom i to u podne.I izazvala
je burne reakcije.Sulud,smješan,tužan,neisplativ i vrlo sumnijiv projekat
izazvao je ogorèenje, bijes,nevjericu i svakako ogromno neslaganje mještana
Vrbljani,Pecke,Medne,Ribnika...Svoje
neslaganje i oštro protivljenje javno su izrazili èlanovi Svajeta Mjesne
Zajednice Vrbljani,opštinske vlasti u Ribniku,Udruženje Vrbljanaca( 8 000
hiljada èlanova),Ekološki Pokret Zelenkovac,Udruženje sportskih ribolovaca,
ratni vojni invalidi,crkvene vlasti i svi prisutni sem predlagaèa koji je bio
izviždan.Ekološka saglasnost za hidroelektranu na izvoru rijeke se nemože
nikako dati.Isplativost gradnje i uništavanje rijeke za 2,2 megavata, kao i
mnoge druge pojedinosti zbunile su i same struènjake te su i oni preporuèili da
se odustane od ovog posla. Poseban je apsurd što je kanjon Sane sa izvorima,
odlukom Zavoda za zaštitu kulturnoistorijskog i prirodnog nasljeða, proglašeno
Parkom prirode u kojem je svaka gradnja i sliène radnje strogo zabranjeni. Na
žalost, iskustvo praktiènog života nam govore da energetski, šumski,
graðevinski lobi, drmaju ovim regionom u tranziciji, te je od njih oèekivati
svašta, stoga je potrebno da se u zaštitu ovog prirodnog dobra ukljuèimo svi.
Borislav Jankoviæ-Boro
Zelenkovac